Treninzi u stresnim vremenima
Svakodnevno prolazimo kroz najrazličitije stresne situacije koje mogu uticati na naš trening, i obrnuto. U nastavku vam pružamo uvid u šest glavnih principa za održavanje fizičkog i emocionalnog blagostanja kada stvari oko nas postanu teške.
Kao treneri i sportisti skloni smo razmišljanju da opterećenje treninga bude izolovano od životnog stresa. Međutim u stvarnosti postoji veoma jaka veza između svakodnevnog stresa koji doživljamo u različitim životnim situacijama i količine stresa koja dolazi od trenažnog opterećenja koji mogu dovesti do kolapsa odnosno povreda, bolesti ili pretreniranosti. Kako bismo optimizovali ceo proces, stres trebamo posmatrati kao jedan, a ne kao više različitih koji deluju jedan na drugog.
Šest glavnih principa o kojima želimo da pričamo su:
- disanje
- razmišljanje
- spavanje
- kretanje
- ishrana
- hidratacija
Poštujući pravi odnos navedenih principa svaki sportista, od amatera do profesionalaca može povećati svoje performanse i optimizovati zdravlje u potpunosti.
1. Disanje
Normalno disanje predstavlja ključan faktor u mnogim izražavanjima našeg optimalnog ja. Dah je prozor između svesnog i nesvesnog i predstavlja najlakši način da utičemo na svakodnevne stvari koje se dešavaju oko nas a mogu da nas uznemire. Vaše navike disanja su odraz vašeg emocionalnog stanja. Ukoliko počnete da razmišljate o svom disanju na dnevnom nivou, utičete na sebe da u svakom trenutku bez obzira šta se dešava oko vas budete dovoljno smireni da duboko i mirno dišete uspostavićete kompletnu kontrolu i ravnotežu u autonomnom nervnom sistemu i više vas ništa neće moći iznenaditi.
2. Razmišljanje
Sportisti i uopšte ljudi sa negativnim razmišljanjima, teško da će moći tokom života da dostignu svoj pun potencijal. Ukoliko u svakom trenutku bez obzira na situaciju sebe okružujete negativnim mislima, oko vas će neprekidno kružiti "negativno energetsko polje". To zapravo znači da će vam se nesvesno dešavati negativne stvari. Najefikasniji način "čišćenja" vašeg uma je meditacija, kojom bi trebali odvojiti svest od misli koje vas okružuju. Meditacija može postojati u različitim oblicima. Za pojedine to može biti mir i razmišljanje o pozitivnim stvarima, za druge može biti hodanje, trčanje, bok ili bilo kakva druga aktivnost u kome će biti sigurni, verujući potpuno sebi i koja ih može osloboditi od negativnog razmišljanja. Zapamtite, vaše svakodnevne navike imaju direktnu vezu sa vašom biohemijom, što snažno utiče na to kako će vaš imuni sistem reagovati na izazov.
3. Spavanje
Svaki put kada je naše telo pod uticajem stresa, oslobađa se hormon kortizol u krvotok. Kada je sportista ili osoba izložena prevelikim nivoima stresa, nivo kortizola može ostati povećan i tokom noći, što može odložiti normalne cikluse spavanja i dovesti nas do problema jer ćemo tokom narednog dana biti jako razdražljivi, dekoncentrisani i umorni. Kako bi izbacili ili smanjili uticaj kortizola potrebno je da odlazimo na vreme na spavanje, odnosno da spavamo najmanje 8h tokom noći, da uradimo sve kako bi se pre spavanja u potpunosti opustili, zaboravili ili "odložili na stranu" negativne misli i pripremili se za odmor. Kada se nivo kortizola pravilno reguliše, oporavak od treninga je daleko efikasniji. Prisvajanje modela normalnog sna, ima snažan uticaj na hormonalni ritam, koji igra ključnu ulogu u zdravlju bilo kog sportiste.
4. Kretanje
Dobar i uspešan sportista koristi trening i kretanje kao sredstvo za povećanje i poboljšanje zdravlja i vitalnih funkcija, i razume da kako bi stigao do cilja nije potrebno da svakodnevno ulazi u kataboličku fazu (misli se na razgradnju mišića i oslobađanje energije). Proteini su glavni gradivni element mišića, a njihovom razgradnjom telo ih pretvara u energiju. To zapravo znači da moramo razumeti i prihvatiti granice našeg tela i da pokušamo da nastojimo da uravnotežimo funkciju organizma komplementarnim vežbama. To zapravo znači da se morate konsultovati sa trenerom u svakom trenutku bez obzira da li plivate, radite trening na suvom ili obavljate neke druge vrste aktivnosti. Trener mora poznavati granice vašeg tela, odnosno jednostavno rečeno više, nije uvek i bolje.
5. Ishrana
Ne preporučujemo vam da sledite nikakve dijete i da ograničavate sebe samo sa jednom vrstom hrane, ali preporučujemo vam da pratite ishranu koja je idealna za vas u skladu sa dnevnim aktivnostima. Usredsređivanje na vrste namirnica koje vam odgovaraju a podrazumevaju voće, povrće i cela zrna žitarica, povećaćete sposobnost vašeg tela da optimalno funkcioniše i minimizirate hronične upale. Ono što prvo trebate da uradite jeste da izbacite rafinisanu ili brzu hranu koja je postala sve učestalija. Minimizirate udeo šećera u svakodnevnoj ishrani. Povećate udeo povrća, voća i koštunjavih plodova. Morate takođe obratiti pažnju da ishrana bude redovna. S obzirom da sportisti troše ogromne količine kalorija, preporučljivo je da imaju 3 glavna obroka i dve manje užine.
6. Hidratacija
Hronično dehidrirani sportisti (oni koji unose veoma malo tečnosti) imaju tendenciju za nastanak problema sa ligamentima i zglobovima. Voda je potrebna za skladištenje ugljenih hidrata u obliku glikogena. U zavisnosti od sportiste i dnevnih aktivnosti, osoba može da gubi i po nekoliko litara vode za sat vremena aktivnosti. Sticanjem kondicije i aklimatizacijom na toplotu sportista postaje sposoban da izluči sve veće količine vode, odnosno znoja u toku fizičke aktivnosti. Ovo stanje se postiže adaptacijom znojnih žlezda koje postaju efikasnije. Sportista telesne mase oko 75kg u svom telu sadrži oko 45l vode. Istraživanja su pokazala da čak i manji gubitak vode iz organizma (oko 5%) što podrazumeva oko 3l vode bez izuzetka dovodi do značajnog smanjenja fizičke sposobnosti (čak i do 50%).